20150123

Čika Jova Zmaj, šest slepaca iz Hindustana i đainistička teorija spoznaje

Verovatno svako dete zna Čika Jovinu pesmu "Slon" u kojoj se šest slepaca prepire oko toga kako slon izgleda. U pitanju je stara đainistička parabola koja nas upozorava na mnogostruku prirodu istine. Nju su kasnije preuzeli budisti pa se pojavljuje u različitim oblicima sve do Japana. Popularnost na Zapadu stekla je zahvaljujući američkom pesniku Dž. G. Saksu (1816-1887), a njegova verzija je i poslužila kao predložak za Čika Jovinu pesmu.

20150122

Hulio Kortasar: Istinita priča

Jednom gospodinu ispadnu naočare na pod, tresnuvši glasno o pločice. Gospodin se sagnu rastužen, jer stakla su vrlo skupa, ali, zapanjen, otkriva da se ona čudom nisu razbila.
Sada se ovaj gospodin oseća vrlo zahvalan, i shvata da je ovo što se desilo prijateljsko upozorenje, odlazi u optičku radnju i nabavlja kutiju od roga, dvostruko postavljenu da bi bolje štitila od udara.

20150120

I srpske princeze imaju ledeno srce

Princeza Katarina
Konstantinović
Geteovu dramu „Torkvato Taso“ preveo je na srpski, u narodnom, trohejskom desetercu, Damjan Pavlović i štampao g. 1864. Taj prevod ima svoju istoriju. Damjan, od drugova nazvan Dušica, bio je Novosađanin, studirao je tehniku i već 1857., u svojoj osamnaestoj godini, štampao je svoje prve pesme u „Sedmici“. Bio je zaista pesnik i čovek od karaktera. Kao svršeni tehničar i nameštenik u ministarstvu građevine u Beogradu, postade nastavnik Katarine Konstantinović, kćeri Anke rođ. Obrenović, dakle princeze na srpskom dvoru. Damjan, svagda pesnički zanesen, pun temperamenta, ali neugledne spoljašnjosti, zaljubi se u svoju lepu učenicu. Znajući nemačku literaturu, pronađe sličnosti svoga položaja i osećanja s osećanjem Torkvata Tasa prema princezi Leonori. Nemajući smelosti da se svojoj učenici ispovedi, prevede Geteovu dramu i preda Katarini štampan primerak s molbom, da ga pažljivo pročita.

20150115

Umberto Eco: Kako putovati s lososom

Umberto Eco
KAKO PUTOVATI S LOSOSOM 
i drugi korisni savjeti
(Izvori, Zagreb, 1999, broš, 142 str.)

- PRODATO

Umberto Eko, profesor semiotike u Bolonji, dobro znani autor tri vrhunska romana, ovoga puta predstavlja se i našim čitaocima u svom posve drugačijem izdanju: pisac Imena ruže je u zbirci šaljivih, a uglavnom i satiričnih kratkih priča okušao svoju duhovitost u stilu Efraima Kišona.
Njegovi saveti iz knjige Kako putovati s lososom pravo su literarno osveženje i dobrodošli cinizam vrsnog poznavaoca ljudske duše.

Vizantijska umetnost u nastajanju - Kicinger

Ernst Kicinger
VIZANTIJSKA UMETNOST U NASTAJANJU
Glavni tokovi stilskog razvoja
u mediteranskoj umetnosti od III do VII veka
(Dveri, Beograd, 2009, broš povez, 215 str., ilustrovano)

Cena: 1.200,00 dinara

20150114

Umberto Eko: Kako govoriti o životinjama

(Poglavlje iz knjige Kako putovati s lososom)

Zagrižene modernjake, koji pate od aktualnosti, upozoravam da se ova priča dogodila u New Yorku, ima tome već ponešto vremena.
Central Park, zoološki vrt. Nekoliko klinaca igra se u blizini bazena s bijelim medvjedima. Jedan izaziva ostale da se okupaju plivajući oko medvjeda; ne bi li prijatelje prisilio da skoče u bazen, sakrije im odjeću, dečki uđu u vodu, gacaju i pljuskaju oko jednog ogromnog miroljubivog i dremljivog mede, peckaju ga i draže, ovome to dojadi, pruži šapu i pojede, točnije rastrga i samelje dva klinca, ostavljajući uokolo za sobom razbacane komadiće. Dojuri policija, stiže čak i gradonačelnik, počne rasprava o tome treba li medvjeda ubiti, priznaje se da nije bila njegova krivnja, napiše se nekoliko članaka na temu. Igrom slučaja, klinci su imali španjolska imena: možda Portorikanci, možda obojeni, možda pristigli tek nedavno, u svakom slučaju naviknuti na hvastava junačenja kako već biva s dečkima koji se okupljaju u bande po sirotinjskim četvrtima.

20150105

Djela P. Vergila Marona (1932)

DJELA P. VERGILA MARONA
Preveo i protumačio T. Maretić
(JAZU, Zagreb, 1932, tvrd povez, XX+428 str.)

- PRODATO


20150104

Josif Flavije o Pontiju Pilatu i Hristu

(Odlomak iz knjige Judejske Starine, XVIII,3, 1-3, str. 787-788)

Novac kovan u Judeji tokom Pilatovog namesništva.
Natpis:
TIBEPIOY KAICAPOC (car Tiberije) na
reversu, i godina LIZ (30. n.e.) na aversu
1) U to je vreme Pilat, prokurator Judeje, pokrenuo vojsku iz Cezareje u Jerusalim kako bi ova tamo prezimila, i tom su prilikom bili povređeni jevrejski zakoni. Pilat je, naime, poneo Cezareve slike koje su se nalazile na zastavama, i doneo ih u grad, iako nam naš zakon zabranjuje ma kakvo pravljenje slika, zbog čega su, uostalom, prethodni namesnici imali običaj da ulaze u grad sa zastavama koje na sebi nisu imale takve ukrase. Pilat je, dakle, bio prvi koji je doneo takve slike u Jerusalim i postavio ih po gradu, što je bilo urađeno bez znanja naroda, budući da je sve učinjeno tokom noći. Ali čim je narod saznao šta se dogodilo, veliki broj ljudi je došao u Cezareju i mnogo se dana zauzimao kod Pilata kako bi ovaj uklonio sporne slike; a kada on nije udovoljio njihovim zahtevima zato što bi to moglo izgledati kao uvreda Cezara, a ljudi su ipak istrajavali, on je šestog dana zapovedio svojim vojnicima da tajno pripreme oružje za vreme dok je on stolovao na svom sudijskom sedištu koje je bilo tako postavljeno na otvorenom mestu u gradu da je sakrivalo vojnike koji su ležali spremni da nasrnu na narod; pa kada su Jevreji ponovo uputili molbu, Pilat je dao znak vojnicima da ih opkole, i zapretio da im kazna neće biti manja od trenutne smrti ukoliko ne budu prestali da ga uznemiravaju i ne pođu svojim putem kući. Ali su se ovi ljudi bacili na zemlju i ogolili vratove, i rekli da će radije dragovoljno prihvatiti smrt nego da bude prekršena neprikosnovenost njihovih zakona. Ovakvom odlučnošću u odbrani nedodirljivosti zakona Pilat je bio duboko potresen, te je odmah zapovedio da slike budu vraćene iz Jerusalima u Cezareju.

Josif Flavije: Judejske Starine

Josif Flavije
JUDEJSKE STARINE

(Dveri, Beograd, 2008, tvrd povez, 1019 str.)

Cena: 2.200,00 dinara