20210226

Zoran Živković: Metropolis

Thea von Harbou:
Metropolis
Godina 1926. predstavlja u mnogo pogleda ključni datum naučnofantastičnog žanra - iako je to verovatno promaklo najvećem broju savremenika.

Doduše, trebalo je biti uistinu vidovit i natprirodno pronicljiv pa da se u novopokrenutom časopisu Amazing Stories (Zapanjujuće priče), čiji se prvi broj pojavio aprila meseca i koji se tada ni po čemu nije izdvajao iz mnoštva sličnih, jevtinih izdanja, štampanih na bezvrednoj »palp« hartiji, razabere potonji stožer američkih i svetskih naučnofantastičnih zbivanja, glasilo koje će, budući specijalizovano, zatvoriti SF žanr u svojevrstan »geto«, ograditi ga od ostalih vrsta trivijalne književnosti i tako mu stvoriti uslove da se, na duge staze, uputi ka velikoj, umetničkoj književnosti kojoj sada pripada.
I dok je na području pisane naučne fantastike doista trebalo biti dalekovid, u jednom drugom mediju stvari su iz prve bile očigledne, pa čak i više od toga. Taj drugi medij bio je, razume se, film, a ostvarenje koje je trajno obeležilo 1926. godinu kao veliki datum u istoriji kinematografske naučne fantastike bio je »Metropolis« genijalnog nemačkog reditelja Frica Langa (Fritz Lang) - prvi spektakularni SF epos na velikom ekranu koji je na tadašnje gledaoce ostavio u najmanju ruku podjednako moćan utisak kao što će to biti sa »Odisejom u svemiru 2001.« četiri decenije kasnije.
»Metropolis« je nastao na vrhuncu znamenitog nemačkog ekspresionističkog filma, koji je svetsku kinematografiju obogatio mnogim dragocenim tekovinama, možda odlučujuće doprinevši njenom umetničkom stasavanju i podvajanju od pukog sredstva za zabavu masovne publike, do čega su prevashodno držali tadašnji sineasti sa druge strane Atlantika.